Wednesday, August 26, 2009

Bale - Pekinska Patka, Luna... intervju

evo jos jednog matorog intervjua, ovoga puta sa Baletom...



Preturajuci po internetu pre skoro godinu dana, naleteo sam na informaciju da Fatalamanga Records iz New York City-a priprema reizdavanje Luninog albuma “Nestvarne Stvari” na CD-u. Poslao sam e-mail poruku na adresu kuce sa zahtevom za vise informacija o ponovnom objavljivanju te, bez preterivanja, neverovatno dobre ploce i bio sam prijatno iznenadjen kad sam ukapirao da iza svega stoji Zoran Bulatovic – Bale. A sa njegovim radom sam se prvi put susreo davne 1981. kupivsi singl Pekinske Patke “Bila je tako lijepa”. Bese to ploca koja se nije skidala s gramofona sledecih nekoliko meseci, dok nije jednom, u nastupu ludila (a kako to drugacije opravdati), zavrsila u letu sa cetvrtog sprata na beton ulice ispred mog solitera.
Neku godinu kasnije cuo sam i Lunu i ocajnicki trazio njihov jedini album “Nestvarne stvari” po prodavnicama, sve dok sasvim slucajno nisam naleteo na 4 primerka te ploce po bagatelnoj seni u nekoj radnji u Makarskoj. Naravno da sam kupio sva 4 primerka.
Bale danas “zivi i radi” u New York-u i priprema CD izdanje “Nestvarnih stvari” (ocekujte recenziju uskoro). Sa zadovoljstvom mogu da kazem da je pred vama jedan deo price o njegovoj uzbudljivoj karijeri.

Ako se ne varam, prve studijske snimke si napravio sa 14 godina. Kada i zasto si poceo da sviras i gde si sve svirao pre Pekinske Patke ?
Mislim da mi je sudbinu "zapecatio" moj cale. Naime, kao poklon kevi za moje rodjenje cale je kupio gitaru, na kojoj sam i poceo da sviram. Danas je od te gitare je ostao samo vrat posle neuspesnog pokusaja da od nje napravim "elektronku". Ozbiljno sam poceo da sviram sa 12 godina. Pre toga sam pomalo "nabadao" i trudio se da ponesto naucim. U petom razredu osnovne skole sam imao prvi bend "Mrlja" u kom je bio i Edi Keler, kasnije bubnjar u Obojenom i Vrisku Generacije. Imali smo jednu svirku ispred razreda na priredbi za neki praznik. Posle toga sam promenio skolu i poceo da sviram sa ekipom iz nove skole. Grupa se zvala "Alfa" a kasnije "HUSH", a tu je bio i Firci sa kojim sam posle svirao u Luni i na nekim drugim projektima
(a i sad se nesto suska). E, to je vec bilo ozbiljnije. Skidali smo stvari i svirali na skolskim igrankama. U stvari, skinuli bi po neki deo ili riff a onda na to improvizovali. Mislim da je to bilo jako dobro zato sto smo tako ustvari i ucili da sviramo. Najvaznija svirka nam je bila na Novosadskom sajmistu ispred 4000 ljudi na dobrotvornom koncertu za distroficare. Tamo smo nastupili kao atrakcija izmedju pevaca, komicara i ostalih zabavljaca koji se mogu naci na takvim priredbama. Kasnije smo svirali kao predgrupa novosadskoj grupi "Proces" gde je svirao moj ucitelj gitare Mihajlo Dzunja koja je svirala igranke po okolnim selima. Moj idol u
to vreme je bio gitarista "Procesa" Steva Korovljev od koga sam "krao" sta
god sam mogao. Steva je bio tip koji je znao da odsvira 3 tona i da svaki
"ubode" tacno tamo gde treba. To mi se jako dopadalo i tako sam se trudio da
sviram, za razliku od gitaristickog trenda u to vreme, da se odsvira sto
vise tonova u sto manje vremena (mada sam voleo i Rithcie Blackmorea iz
Deep Purple). Posle HUSH-a sam svira u grupi "Quadrant" bandu bez nekog
veceg znacaja. U "Pecat" sam dosao sa 15 godina i to je bio prvi bend koji
je svirao isklucivo svoj materijal. Stilski je tu bilo svacega a slusali
smo prvi album Police, Ian Durija , Television itd. Bass je svirao Mare,
kasnije clan Pekinske Patke. Pecat je imao punu podrsku novosadske televizije na kojoj smo bili cesce nego na radiju. U RTVNS postoje prvi snimci "Pecata" ,
gomila spotova kao i ceo polusatni TV show. Mislim da me je Mare izbacio iz Pecata, ali se ne secam razloga , no to me nije puno jebalo. E, posle toga sam poceo u Patki.

Da li si voleo Pekinsku Patku pre nego si postao clan benda?
Da , voleo sam Patku i pre mog dolaska a narocito posle (posto su odmah bili mnogo bolji, he he).



Koliko se menjala postava Patke dok si ti svirao s njima?
Pa, koliko se secam prvi je otisao Sreta, originalni clan, posle jedne svadje sa Contom. Bora (originalni bassista) je vec otisao kad sam ja dosao. Bass je svirao Srba, koji je valjda i svirao u nekoj "najoriginalnijoj" postavi, a koji je dolaskom Mareta presao na gitaru i bio sa nama jos neko vreme, ali je posle otisao ........ili bio otpusten, ne secam se.

Kako je bilo na snimanjima "Bila je..." singla i "Strah..." LP-ja? Kakvi su bili producenti/snimatelji/studio u to vreme kod nas i je li bilo cenzure oko zvuka/tekstova?
Sve smo to radili u privatnim studijima tako da nije bilo govora oko cenzure zvuka ili tekstova posto su tamo ljudi bili placeni da rade posao, a cenzura se mogla desiti samo kasnije u "Jugoton-u" , ali kol'ko se secam nije bilo problema. Mozda i jeste, ali oko toga ce najbolje Conta moci da ti kaze, posto je on bio taj koji je kontaktirao Jugoton i vodio poslovnu stranu benda. Cenzure je bilo na pretek na drugoj strani, radio, TV, zabranjivanje koncerata itd. Sto se tice snjimanja "Bila je....", to je bilo ludo i nezaboravno. Po ugovoru smo morali da odradimo jedan single pre albuma. Conta je izmislio da se radi ta obrada, obrade Dragana Stojnica.
Bili smo nafurani da to bude sto brze i ludje. Snimano je na 4- kanala (kao Sgt Pepper) tako da je skoro sve moralo da ide iz prve. Bass i bubanj na 2 kanala, vokali na 1 i gitara na 1. To se lepo cuje na gitarskom solu, ritam gitara nestaje neposredno pre ulaska sola, koji je nasnimavan, i vraca se posle zavrsetka sola. B strana je bila totalna zajebancija i "samoobrada" pesme sa prvog albuma. E, tu je i doslo do problema sa brojem kanala. U sredini pesme postoji deo gde Conta govori "Ova grupa se zove PP..." dok se u pozadini cuju zvecke. Nekoliko dana kasnije, kad je doslo vreme da se pesma mixa, Conta je hteo nesto da promeni u tekstu tog
dela tako da ga je snimio ponovo. Kad je zavrsio, videli smo da nesto fali.
Ukapirali smo da fale zvecke kojih u tom trenutku vise nije bilo u studiju.
Posto se osecala velika "rupa" morali smo nesto da izmislimo. Problem je resen tako sto smo Mare i ja na drugom mikrofonu iz pozadine "simulirali" zvecke pevajuci "cuke-chuke, cuke-chuke". Posto je cela tehnika bila na tako zavidnom nivou, ne secam se da je iko ikad primetio razliku izmedju zvecki tokom cele pesme i "zvecki" u sredini, posto je ionako sve zvucalo "spasavaj se ko moze". Setajuci se po Dunavskoj ulici jedno popodne, video sam MOJ PRVI SINGLE u izlogu Jugotonove radnje. Bio sam van sebe od srece, ali sam isto tako bio potpuno dekintiran i nisam mogao da ga kupim. Visio sam okolo i cekao da neko poznat naidje da se ogrebem za lovu. Naisao je
poznati novosadski graficar Bane Radosevic, koji mi je dao lovu da ga kupim.
Ko je mogao da doceka da dobijemo promo primerke od Jugotona.
Snimanje "Strah-a" je bilo nesto sasvim drugo. Sve smo mnogo ozbiljnije
shvatili. Producent je bio Sloba Konjovic i radili smo na "citavih" 8 kanala.


Iako je "Strah..." snimljen svega nekoliko meseci nakon "Bila je..." singla razlika u zvuku je neverovatna. Da li ste namerno ciljali na to ili je do toga doslo spontano?

Zaokret je napravljen sasvim svesno. To je bilo vreme Joy Division-a, Magazine-a, druge filozofije I drugacijeg zvuka koji nam se dopadao i koji nam je u toj novoj postavi potpuno lezao.



Kakva je bila reakcija javnosti na "Bila je..." obradu i sta je Dragan Stojnic mislio o tome?
U vreme izlaska "Bila je..." smo mi vec uveliko radili na "Strah-u..." tako da se ne secam reakcija javnosti. Sto se tice Dragana Stojnica, a kako je to jedan Beogradski magazin preneo, on je "oradu PP cuo i ...... preziveo"!

Sta su publika i kritika mislili o materijalu sa "Straha..."? Da li je bilo "ispada" od strane pankera kada ste svirali nove stvari na koncertima?
Posle izlaska "Strah-a.." nismo imali puno koncerata zato sto je ubrzo Conta morao da se "oduzi domovoni" i odgilja godinicu u sakou bez bedzeva. Imali smo nekoliko velikih svirki, "Hipodrom" u Zagrebu , "Rokoteka" na Kalemegdanu u BG itd. Reakcije su bile onakve kakve smo i ocekivali. Znali smo da ce se Pankeri podeliti, ali to se inace medju njima u to vreme desavalo. Bilo je onih koji su ostali "tvrdi" i onih koji su poceli da slusaju New wave i koji su "ukapirali" stvar. Kritike su uglavnom bile povoljne (P. Lukovic) mada je bilo i losih . No, nas stvarno nije bilo briga
i mislim da je "Strah .." bio, ako nista drugo, onda jedan "hrabar" album, a
ja sam jos uvek ponosan na njega.


Kako je doslo do raspada i sta se desilo sa clanovima Patke?

Conta - vojska = Patka - razlaz. Mare je otisao na neko vreme u London, Cila se zagnjurio u Karate i Yogu, a ja sam se smucao po Novom Sadu i ubirao plodove "slave", kao "Najlepsi Punker u YU" ITD magazin, (citaj, maznjavao zenske). A i sta bi drugo sa tim renomeom i sa 17 godina u dupetu.

Da li si odmah posle Patke uskocio u Lunu i kako je doslo do osnivanja tog benda uopste?
U leto '81 Muzicka omladina Novog Sada (u to vreme odlicno "orjentisana") je organizovala mini turneju nekoliko bendova ( Cista Proza, Foto Model, La Strada i Lacni Franc) sa koncertima u NS, BG i Pancevu. Sva tri Novosadska benda su vezbala u prostorijama Muzicke Omladine gde se inace i skupljao sav napredan muzicarski svet (imedju ostalih i ja). Desilo se nekako da je nekoliko dana pre turneje La Sradu napustio basista Bora (onaj isti probisvet iz originalne Patke) a to se isto desilo i sa klavijaturistom Foto Model-a.
Cela turneje je dovedena u pitanje. E, tu sam se pojavio ja da spasem celu stvar, tako da sam se na toj turnejici pojavio u dvostrukoj ulozi, kao basista La Strade i klavijaturista Foto Modela!!?? Bas je bilo super, a i neko me je u "Dzuboksu" silno nahvalio posle Beogradskog koncerta, ali se ne secam sta. Inace, Foto Model je bio odlican bend o kome se uzasno malo zna. Imali su interesantne stvari i dobre textove. Stvarno mi je zao sto iza njih nije ostalo bas nista, steta. Elem, posto La Strada prakticno nije vise postojala, ostali su Slobodan Tisma gitara-glas i Firci-bubnjevi, a ja sam bio slobodan resili smo da probamo nesto zajedno. Ja sam krstio bend po filmu LUNA. Proslo je jos dosta vremena dok je to sve dobilo oblik
onoga po cemu se Luna danas pamti. Imali smo uzasnih problema oko prostora za probe i odabira "pokrivaca donjih frekvencija". Izbor je pao na Jasminu Mitrusic - Minu, Fircijevu i moju skolsku drugaricu iz srednje muzicke skole u koju smo Mina ja jos uvek isli ( Firci je pao na godinu, pa napustio skolu). Dopadala nam se ideja da umesto bass gitare imamo Synth.Tako je nastala prva i poslednja postava Lune.

Za razliku od Patke u Luni si bio autor kompletne muzike. Otkud odjednom takav napad ideja i sta te je inspirisalo u to vreme?
Pa, jednostavno, u Patki je Conta bio shef, tako da je njegova bila poslednja kad se vrsio odabir stvari. Na primer, za "Strah" je bila kompletno snimljena jos jedna stvar, koja je bila potpuno moja ali se odlukom shef-a nije nasla na albumu. Takav nacin je sigurno uticao na mene i ucinio da preuzmem potpunu kontrolu nad onim sto je Luna radila.
Jednostavno sam zeleo da konacno drzim konce u rukama. Moram reci da je to
s'vremena na vreme izazivalo incidente, ali ja sam izgleda morao da prodjem tu fazu u zivotu. Sad to radim malo drgacije. A sta me je inpirisalo? To je tesko reci. To je bilo vreme New Wave-a i bilo je toliko dobre muzike da jednostavno nisi mogao da stignes da preslusas sve novo sto je dobro. Ali mislim da tu i nije bilo nekog specijalnog muzickog uticaja, vec je jednostavno sav taj naboj slobode u muzici bio inspiracija da kopas po sebi i "oslobodis" ono sto je zakopano negde, ispod povrsine. Ono sto mi se dopadalo kod New Wave-a i jeste to sto on nije ogranicavao stil vec naprotiv, dozvoljavao sve. Kakve su, na primer, slicnosti izmedju Joy Division i Madness ? Ja ih ne vidim, sem sto i jedni i drugi koriste elektricne gitare!!! Ta raznovrsnost je bila ono sto je bilo znacajno za taj period kome smo i mi, nadam se dali, svoj doprinos. Cak je jedan kriticar i napisao da je najveci uspeh Lune to sto se ne moze porediti ni sa jednim "svetskim" bendom, vec da je Luna "nas punokrvni doprinos svetskoj sceni i ravnopravni saborac sa "Siouxie ..."Joy .. i ostalima". Ne mislim da je kriticar preterivao.

Koliko je cesto Luna svirala pre snimanja prvenca i kako je doslo do ugovora sa Helidonom? Je li bilo jos nekih ponuda?
Ne mogu reci da smo svirali cesto al smo vrlo brzo privukli paznju svih koji prate muziku tako da su nam koncerti uvek bili puni i odlicno primljeni. Negde '82-83 smo poslali demo snimke u Jugoton. Oni su mislili da jos nismo zreli za ceo album i ponudili nam da sa "Otrocima Socijalizma" iz Ljubljane snimimo album pola-pola. Mi jednu stranu, a oni drugu. Naravno, to nije dolazilo u obzir. Neposredno posle toga, u Zagrebu u nekom klubu, sam u razgovoru sa Kojom, koji je u to vreme isto bio u potrazi za izdavacem, saznao da su isto to i njemu ponudili sa nekim bendom . U razgovoru mi je palo na pamet da predlozimo Jugotonu da Luna i Disciplina dele LP, ali smo se ubrzo oboica slozili da to nebi bilo dobro ni za njega ni za nas.
U prolece '83 smo krenuli na turnejicu po Hrvatskoj i Sloveniji. Izmedju ostalog smo
svirali i u Izoli. Tamo nas je primio "WC-Direktor" (kako sam sebe zove), Marko Brecelj. Ziva legenda, majstor, nada i uzdanica, prvoborac, genije, ljudina, idol i junak naseg detinjstva. Malo smo se usrali sto nas gleda ON , al kao i obicno to je sve nestalo kad smo poceli da sviramo. Imali smo nekoliko biseva i bilo je
odlicno. A posle svirke nismo mogli biti zadovoljniji kad je ON poceo da nas hvali. Bili smo presrecni. Marku smo se toliko dopali da je on sutradan seo u svoj "AMI 8" i dosao da nas ponovo gleda u Rijeci. U Rijeci je isto bilo odlicno i on je trazio da mu posaljemo demo-snimke. Po povratku u NS poslali smo mu "demone" koje je on odneo Borisu Beleu u Helidon i ......to je bilo to. Vec u septembru smo bili u studiju.



Oduvek me je cudilo kao "Nestvarne stvari" produkcijski i aranzmanski bogato zvuce, narocito s obzirom da nas vinil zvuci kao "iz bureta". Je li bilo tesko snimiti zvucno tako bogat album?
Pa prvo, to je bio odlican studio i odlican snimatelj (Djordje Petrovic). A drugo, mi smo tako dobro bili pripremljeni da je producent (Sasa Habic) u jednom momentu rekao: "Mene je sramota sto dobijam pare za ovo". Mi smo dosli totalno navezbani , sa unapred ispisanim 'track-sheet-ovima' gde je sve bilo isplanirano sta se snima na koji kanal, tacno smo znali kojim redosledom cemo nasnimavati stvari i sta zelimo u mixu. Mislim da su to bili glavni razlozi koji su doveli do tog rezultata.


Bend se raspao pre izlaska ploce - zasto i da li je bilo pokusaja da se
bend ikada ponovo okupi?

Previse tenzije a malo prilike da se ona popusti. Nije bilo pokusaja oko okupljanja.

Reci nesto vise o reizdanju "Nestvarnih stvari" na CD-u koje pripremas?
Malo sam se oko toga ulenjio, mada je prakticno sve gotovo sem nekih sitnih dodataka na omotu. U stvari, nisam ja bas neki covek od akcije kad dodje do resavanja tehnickih stvari te pririode. Ima puno ljudi koji se javljaju i cele bivse Yuge i celog sveta (od kako smo se rasuli po istom) i pitaju, a ja im evo svecano obecavam, da ce biti gotov u prvom kvartalu '99-te. Do originalnih matrica, sa kojih je rezana ploca, sam dosao 'misterioznim putem' to je sve obradjeno na najsavrsenijoj digitalnoj opremi (Sonic Solution), tako da ce kvalitet biti "bolji od originala".

Cime si se bavio nakon Lune i gde si sve svirao?
Ono cega se rado secam je "Imperium of Jazz". Potpuno ad-hok grupa gde se
iskljucivo improvizovlo parodiziralo i maximalno divljalo. "Imperium ..." je tvorevina Branka Andrica-Andrle, slikara, pesnika, pisca i pevaca, koji zivi izmedju Novog Sada i Beca, gde smo vise puta i svirali. To je uvek bio lud provod. On je 1992 godine kad je rat uveliko picio po Yugi, u Becu organizovao svirku bendova iz svih republika. U stvari na kraju su se pojavile Bombe iz Ljubljane (HM), SEXA iz Zagreba, koja je ustvari dosla i Holandije gde su se bili preselili i Imperium iz Novog Sada. Trebao je da dodje i Mizar iz Skoplja, ali su otkazali. Bilo je to posebno zadovoljstvo, prkositi "zivotinjama" koje su pocele svo ono sranje koje se desavalo i jos uvek traje.
Poceo sam da radim muziku za pozoriste i TV. U pocetku sam radio sa Pedjom Vranesevicem. Radili smo gomilu stvari . Izmedju ostalog i Slovenacki film "Vestacki Raj" koji je nezvanicno bio prikazan u Kanu. Radio sam produkciju Sing Sing Singersima (nikad ojavljeno, steta) i Generaciji Bez Buducnosti oba albuma.
Paralelno sam stalno snimao i neke svoje stvari i za neke od njih snimao
spotove. Spot za "Bakaramb" je dobio nagradu za specijalne efekte u emisiji
"Brzi bendovi srbije', a spot "Prince of chaos" je prikazan na Evropskom
MTV, sto me cini prvim covekom (posle Psihomodo Pop-a ) na toj stanici.
Bilo je tu jos kojecega, ali sad sam vec malo umoran od kucanja.

Kada si dosao u NYC i kako si se odlucio na takav potez?
Dosao sam 1993. Pa, New York je bilo jedino mesto na koje sam mogao da se "vratim", posto je tu bio Firci koji je ovde ostao jos od 1988 kad smo zajedno dosli. Ja sam se posle 6 meseci vratio a on ostao. Sa $400 u dzepu bas i nemas puno izbora nego da gledas da se nekom privalis za prvo vreme, a ja sam kao takvu varijantu imao samo njega. A odlucio sam se posto jednostavno drugacije nisam mogao. Pre toga sam bio 2 meseca u Becu, mesec dana u Budimpest pa u Ljubljani pa nazad u Pesti a..........jednostavno sam morao negde da se skrasi jer lutanje vise nije imalo smisla.

Sta volis/ne volis u NYC i kakva je ekipa sa kojom se druzis? Ako se ne varam nekolicina "faca" sa ex-Yu scene je tamo.
Jos uvek ima vise stvari koje nevolim nego koje volim. Malo sam se zasitio
konstantne panike i tenzije koju ovaj grad ima. Imam osecaj da ne mozes da se opustis ni na sekund, jer ce ti nesto promaci, nesto sto ce imati posledice ....."neprijatelj nikad ne spava". Sledece nedelje pocinjem da radim na CD-u sa Drakulom (ex-Igra Staklenih Perli i White Rabbit Band). Malo sam ga priucio kompjuteru i digitalnom snimanju tako da je on uradio neke stvari pa sve to prebacujemo kod mene u studio i sljakamo. Za sada ne mogu nista o tome da kazem, jer jednostavno nemam pojma kako ce sve to ispasti. Trudicemo se.

Da li se i dalje aktivno bavis muzikom i na koji nacin?
U New Yorku sam svirao sa dva benda. ICU, totalni hardcore. Svirali smo na Lallopalooza turneji, tako da sam se malo muvao po USA i snimili CD. Producent na CD-u je bio Dony Fury, covek koji sebe smatra godfather-om hardcore sounda I koji je radio sa Agnostic Front, CIV, itd. Po mom misljenju jedan veliki serator. Drugi bend je bio Furniture sa kojima sam svirao kao predgrupa The Strangles, mojim herojima iz mladosti i snimio CD. Radio sam muziku za 2 pozorisne predstave i jedan kratki film. Nekoliko CD - ROMova - prezentacija i .......tako to.

Kako vidis zivot pred tobom?
Ponovno totalno uranjanje u muziku , u visi deo svesti i jedino moguce
stanje dostojno zivota.

PS ; Uf , ovo zadnje je bilo malo "heavy" al , to je to , tako nekako , ili
mozda .....?!?!?!?!?!?!

No comments:

Post a Comment